BAUHAUS TROUGAO
Bauhaus agenda za 21. stoljeće: tko proizvodi nove ideje i kome one trebaju?

PETAK 07.06.
Kino Meeting Point
10.00-14.00 Triangle table "Bauhaus 100",
moderator i uvodno izlaganje: Aida Abadžić-Hodžić (BiH)
učesnici:Daniel Talesnik (Njemačka), Vesna Meštrić (Hrvatska), Vahidin Preljević (BiH)

Bauhaus je bio laboratorij modernizma, nova paradigma razmišljanja o umjetnosti i oblikovanju sukladno svome vremenu. Profesori Bauhausa bili su pioniri moderne epohe i svoga vremena.

Što je preostalo od naslijeđa Bauhausa danas? Koja je njegova bit? Zašto uopće govorimo oBauhausu (i) danas? Kako predstaviti i učiniti vidljivim ono što je nevidljivo, a što jekarizmatični professor Paul Klee tvrdio da je najteže: životne procese? Da li je danas uvjerenje da kreativna akcija može promijeniti svijet i stvoriti “novog čovjeka” još živa? Tko danas proizvod nove ideje? Kome su one upućene? Da li je inovativni i društveno orijentirani segment Bauhausa izgubljen? Da li je i na koji način uvjerenje Bauhaus direktora Hannesa Meyera da je “arhitektura oblikovanje života”  i dalje živo? Da li je Bauhaus bio moguć samo u određenom historijskom trenutku koji je svoju puninu ostvario u periodu Weimarske republike, u četrnaest godina koliko je Bauhaus i trajao u svom optimizmu i kreativnom entuzijazmu? Da li su stolice od metalnih šipki, kuće sa dugim, horizontalnim, staklenim prozorima, dizajnerske lampe i radovi u metalu jedino štoje od Bauhausa preživjelo (do) danas?

Ovo su samo neka od pitanja koja će potaknuti razgovor o naslijeđu Bauhausa danas, u Bauhaus trouglu koji čine: Vahidin Preljević– Daniel Talesnik - Vesna Meštrić, a koje će, kružno i četvrtasto, moderirati Aida Abadžić Hodžić. U razgovoru će se otvoriti pitanja Bauhausa u njegovom historijskom, društvenom i političkom kontektu, potom načina na kojije Bauhaus bio predstavljen na izložbama u toku svoga trajanja, ali i izazova Bauhausa za suvremene mjetnike i muzejske programe.

UČESNICI:

MODERATOR BAUHAUS TRIANGLA
AIDA ABADŽIĆ HODŽIĆ, Bauhaus agenda za 21. stoljeće: uvodne napomene

Dr sci Aida ABADŽIĆ HODŽIĆ, vanredna profesorica na Katedri za historiju umjetnosti, Filozofskog fakulteta u Sarajevu. i predavač na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Diplomirala je i magistirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za romanistiku: francuski jezik i književnost), a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (2008.). Stručna i specijalistička usavršavanja i gostujuća predavanja obavila je na Univerzitetu u Dijonu (1991), Karl Ruprechts Univerzitetu u Heidelbergu (2009), Karl Franzaens Univerzitetu u Grazu (2010) i na Kunsthochschule Weißensee u Berlinu (2011). Autorski je pripremila veliki broj izložaba moderne i savremene bh.umjetnosti u zemlji i inozemstvu, autor je pet knjiga i nekoliko likovnih monografija. Bila je glavna urednica prvog bh.časopisa za savremene vizualne umjetnosti, likovnu kritiku i teoriju - “Vizura”. Koordinatorica projekta “Bauhaus:umrežavanje ideja i prakse (Baunet)” za Bosnu i Hercegovinu, u okviru EU programa Kultura (2011-1015). O Selmanu Selmanagiću objavila je knjigu pod naslovom “Selman Selmanagić i Bauhaus” (Sarajevo, 2014) koja je objavljena u dopunjenom I proširenom izdanju i na njemačkom jeziku (Selman Selmanagic und das Bauhaus, Gebr.Mann Verlag, Berlin, 2018)  i predstavljena u okviru programan ECHY 2018 u Bauhaus Arhivu u Berlinu. Za svoj dosadašnji izdavački rad iz oblasti historije umjetnosti dobitnica je Specijalne nagrade za poseban doprinos umjetnosti za knjigu: Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća: šezdesete i sedamdesete godine 20.stoljeća u kontekstu evropskog moderniteta i postmoderniteta na 23. Međunarodnom sajmu knjige i učila i 11. Bijenalu knjige u Sarajevu, u maju 2011 godine i nagrade Kasan Kaimija za 2012. godinu.

VAHIDIN PRELJEVIĆ, Bauhaus estetika i Nova objektivnost u kontekstu Weimarske republike

Dr sci Vahidin Preljević, vanredni profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu,  Germanist, esejist, književni prevodilac. Od 1999. radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje od 2009. vodi katedru za književnosti njemačkog govornog područje i kulturologiju. Napisao i priredio više knjiga i 70-ak znanstvenih studija o Robertu Musilu, Hugi von Hofmannsthalu, bečkoj moderni, njemačkom romantizmu, teoriji kulture, književnoj povijesti tijela, odnosu kolektivnih narativa i kulturnog pamćenja, pitanjima književne estetike. Neki od naslova knjiga: Estetika fragmenta (Zagreb 2007), Književna povijest tijela (Zagreb 2013), Sarajevski atentat (Zenica 2014), Sarajevski dugi pucnji (Zenica 2015), The Long Shots of Sarajevo (Tübingen 2016). Nakon imperije. Književnost i politička imaginacija u (post)habsburškom kulturnom prostoru (Zagreb 2018). Priredio više bosanskih izdanja djela njemačkih pisaca (Georg Büchner, Frank Wedekind). Preveo djela Christe Wolf, Novalisa, Daniela Kehlmanna, Jana Assmanna, Lea Perutza, Eduarda von Keyserlinga, Huge von Hofmannsthala i dr. Suosnivač Bosanskog filološkog društva i Udruženja germanista Jugoistočne Evrope. Pokretač i voditelj doktorskog studija iz njemačke književnosti na Univerzitetu u Sarajevu i znanstveni mentor Austrijske biblioteke u Sarajevu. Organizirao više znanstvenih konferencija o austrijskoj književnoj moderni, Sarajevskom atentatu i dr. Gostujući profesor na univerzitetima u Würzburgu, Saarbrückenu, Halleu i Beču. Urednik je za književnost u filološkom časopisu Pismo, zamjenik glavnog i odgovornog urednika književnog časopisa Život (Sarajevo), član redakcije časopisa Behar (Zagreb) i Journal (Zagreb). Osnivač i urednik književnoznanstvene edicije Identifications u njemačkoj izdavačkoj kući Königshausen & Neumann. Višestruki stipendista DAADa-a, dobitnik Werfelove stipendije Austrijskog ministarstva znanosti, Fellow Trinity Long Room Hub-a u Dublinu. Nosilac je Počasnog križa za znanost i umjetnost Republike Austrije.

DANIEL TALESNIK, The Bauhaus Plays Itself

Daniel Talesnik je diplomirani arhitekt koji se specijalizirao za modernu i suvremenu arhitekturu i urbanizam, s posebnim naglaskom na arhitektonsku pedagogiju i odnose između arhitekture i političkih ideologija. Godine 2016. stekao je doktorat na Univerzitetu Kolumbija sa disertacijom Putujući Crveni Bauhaus  ili Treća emigracija (The Itinerant Red Bauhaus, or the Third Emigration), koja opisuje grupu Bauhaus studenata koji su pratili Hannesa Meyera u Sovjetski Savez 1930. godine. Ova politički vođena i kratkotrajna brigada bila je putujuće produženje Meyerovog Bauhaus mandata. Istraživanje se kreće od Bauhausa do Sovjetskog Saveza i završava u poslijeratnom periodu, u zemljama kao što su Čile, Mađarska, Iran i Sjeverna Koreja, gdje su neki od tih arhitekata radili. Daniel je kustos istraživač za "Moving Away" sekciju izložbe Bauhaus Imaginista, koja je izložena do 10. juna u Haus der Kulturen der Welt u Berlinu. Od septembra 2017. predaje na Technische Universität München i kustos je u Architekturmuseum u Pinakothek der Moderne gdje kurira izložbu Access for All: São Paulo's Architectural Infrastructures, a koje je na programu od 13. juna do  8. septembra 2019. godine.

Photo Credit Laura Trumpp

VESNA MEŠTRIĆ, Bauhaus kao ideja za život: različiti modeli u muzejskoj praksi

Vesna Meštrić je viša kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005. radi u Muzeju suvremene umjetnosti na mjestu voditeljice Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter i Zbirke Marie Luise i Ruth Betlheim. Njen glavni interes je suvremena umjetnost, avangardni i postavangardni umjetnički pokreti 20. st., interpretacija i novi mediji u prezentaciji umjetničkih zbirki. Autorica je izložbenih projekata Iz arhiva arhitekta, Eksperimenti – izbor radova iz Zbirke Richter, Sintart 02: David Maljković, Sintart 03: Destrudo (Silvio Vujičić). Suautorica izložbi „Croatia First Minute“, „Za aktivnu umjetnost: Nove tendencije 50 godina poslije (1961-1973)“, selektorica hrvatskih umjetnika na Biennalu suvremene umjetnosti Avesta Art (2006). Autorica je interaktivnog projekta za djecu „Avanture Vita i Nade“. Voditeljica je i suautorica europskog izložbenog projekta „Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse“ i edukativnog projekta „Runaway Art“, te autorica retrospektivne izložbe Vjenceslava Richtera „Buntovnik s vizijom“ za koju je primila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za najbolju izložbu u 2017. Sudjelovala je na više međunarodnih stručnih i znanstvenih konferencija i radionica.