U sklopu sarajevskih Dana Arhitekture, u organizaciji nevladine organizacije LIFT - prostorne inicijative u partnerstvu sa Asocijacijom studenata arhitekture Sarajevo i Asocijacijom arhitekata Bosne i Hercegovine, uz tematsku izložbu “Kontinuirani interijer”, planiraniraju su paneli i diskusije koji će se baviti temama teritorija, migracija, granica, gradova, društva, politika, ekonomija, medija, edukacije, spekulacije i budućnosti. U suradnji i uz podršku Ane Dane Beroš i Ivana Dorotića održati ćemo pet panela sa brojnim gostima, arhitektima, dizajnerima i aktivistima, te obraditi teme čije naslove i tematske okvire predstavljamo u nastavku.
*Svaki učesnik panel diskusije će održati kratko predavanje unutar panela.
Arhitektura bez budućnosti ne postoji. Svaka naša zamisao, strategija ili projekt traži projekciju u budućnosti, a nova ideja period u kojem se ona testira, gradi, prihvaća ili odbacuje. Ovakvo stanje arhitektonsku disciplinu čini sporom, njene alate tromima, a načine operiranja većini ljudi gotovo pa neshvatljivim. S druge strane brzina digitalnog društva, njegove promjenjive ekonomije i snažni, gotovo pa neuhvatljivi mediji, emitiraju i ubrzavaju ideje, misli i propuste. U toj duboko podijeljenoj poziciji koja arhitekturu postavlja između brze i teško uhvatljive realnosti te spore i neizvjesne budućnosti, potrebno je osmisliti održive metode rada, uspostaviti sustave koji apsorbiraju potencijalne greške, otvoreno spekuliraju i slobodno dizajniraju nove utopije.
Ivica Mitrović je asistent na odsjeku za Dizajn vizuelnih komunikacija na Likovnoj akademiji u Splitu, gdje predaje Dizajn interakcija i Interaktivni dizajn medija.
Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1983. Radila u raznim arhitektonskim uredima poput ureda Turato doo, Studio UP, ARP, Radionica arhitekutre i ureda ovlaštenog arhitekta Branimira Rajčića. Početkom 2012. pokreće samostalnu djelatnost u Rijeci. Vjeruje u izazov Bruce Sterlingove izjave 'Tomorrow composts today" i ideje biomimikrije. Uređuje blog Praksa.
Rođen u Dornbirnu u Austriji 1975. godine. Studirao arhitekturu i urbano planiranje na tehničkom univerzitetu u Grazu i na Univerzitetu u Centralnoj Engleskoj u Birminghamu. Radio je za arhitektonske biroe u Beču i Vorarlbergu. Vodio je projekte stambene izgradnje. Član je Komore arhitekata u Beču. Vodi arhitektonsku praksu OSNAP u Beču.
Christoph Hinterreiter - OSNAP
Christoph Hinterreiter je radio u arhitektonskim uredima u Austriji i Njemačkoj, kao i u Sarajevu na različitim projektima. Trenutno je partner u OSNAP Beč i Sarajevo.
Open South North Architecture Practice (OSNAP) se nalazi južno od mainstream i sjeverno od statusa quo.
Idis Turato (1965) je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2004. magistrirao na istom fakultetu na poslijediplomskom studiju graditeljskog naslijeđa. Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Godine 1992. sa Sašom Randićem otvara zajednički arhitektonski biro «Randić-Turato» u Rijeci. Od 2009. vodi samostalni arhitektonski studio Turato. Prikaz radova i konteksta u kojem su nastali objavljen je 2000. godine u monografiji Randić-Turato arhitektura tranzicije. Knjigu je izdala izdavačka kuća Arhitekst, a tekstove su pisali Keneth Frampton, Darko Glavan, Vedran Mimica, Saša Randić i Idis Turato.
U današnjim neizvjesnim vremenima, kada objektivne činjenice teže utječu na oblikovanje javnog mijenja od osobnog osjećaja, a u arhitekturi sigurnost, udobnost i “smart” postaju glavni parametri njenog vrednovanja, čini se da je razmišljanje o sadržaju postalo imperativ svakog pa i najmanjeg djelovanja arhitekta. Sadržaj kojeg definiraju brojne, često suprotstavljene strane, političke, ekonomske i društvene okolnosti, traže od projekta jasnu misao, svima prihvatljivu ideju i jasan smisao koji ih spaja. Nova uloga projektiranja je sintetizirati višestruke procese koji se prožimaju i sklapaju u konkretne prostorne odgovore. Materijalizirana gradnja u tom kontekstu postaje jedno od sredstava kojim se intervenira u otvorene procese. Arhitektura, osim zadovoljenja funkcije i estetike, obavlja ulogu graditelja procesa nastalih na jasnom sadržaju kojeg otvoreno podržavaju.
Maja Vidaković Lalić, tvorac kulturne organizacije „Mikser“, dovela je u Srbiju najpoznatije svetske dizajnere i time promenila estetsku svest u Srba. Najmarkantniji u tom nizu je Karim Rašid, superstar savremenog dizajna, umetnik koji s plastikom barata kao što je to činio Pikaso s bojama. Paralelno s tim Maja je uspela da plasira i domaće talente na najznačajnijoj dizajnerskoj manifestaciji u svetu, na Sajmu nameštaja u Milanu. Maja je diplomirala arhitekturu u Beogradu. Magistrirala je na prestižnom Univerzitetu Kolumbija, zatim se zaposlila u Kramer studiju.
Dinko Peračić (Split, 1977.) Magistrirao je na Institutu za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) u Barceloni sa temom “Hypereurope – An emergent territory” te diplomirao arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivač je Platforme 9,81 – udruge za arhitektonska istraživanja i partner u arhitektonskom uredu ARP. Svojim radom aktivno sudjeluje u Udruženju hrvatskih arhitekata, Društvu arhitekata Splita, Platformi Doma mladih i KLFM – radiju u zajednici. 0d 2008. godine radi kao asistent na Arhitektonskom fakultetu u Splitu a od 2014. kao gostujući nastavnik na katedri za Arhitektonsko projektiranje.
Amir Vuk (1957.) je priznati sarajevski arhitekta koji je nadimak Zec dobio radi brzine, a zbog iste svoj ured često zove - ured urgentne arhitekture. U toku dosadašnjih 36 godina aktivnog djelovanja u oblasti arhitekture i dizajna razvio je stvaralački rukopis koji pomiruje tradicionalno i moderno, neprestano crtajući i smišljajući graditeljske atmosfere ljudskosti. Amir Vuk Zec povezuje bosanske mikrosvjetove kroz građenje, često polazeći od postojeće izgrađene strukture davajući joj poseban pečat ljubavi prema detalju, režiserski studioznog odnosa prema materijalu i prijateljskog odnosa prema investitoru, graditelju.
Idis Turato - moderator
Arhitektura je snažan društveni medij, jasan politički čin, prostorna reprezentacija sustava i ideologije kroz koju nastaje. Arhitektura se crta, piše, gradi i medijatizira, podrazumijevajući svako od navedenog polja djelovanja nužnim sastojkom nedjeljive cjeline arhitektonskog projekta. U takvom, mogli bismo reći univerzalnom i vjekovnom kontekstu, arhitektura i danas služi društvu, postajući pritom medij sam za sebe, ali i novi način gledanja, strukturiranja, upravljanja i dizajniranja arhitekture medija. Projektiranje medija koristi arhitektonsku inteligenciju, njezinu jasnu mogućnost apstrakcije, prostorno umrežavanje, dijagramsko prilagođavanje i tablično planiranje, kao sastojke i metode za novu arhitektonsku disciplinu, projektiranje namjenjeno društvu kojeg jasno oblikuje i reprezentira.
Lorenzo Pignatti
Lorenzo Pignatti je završio bachelor iz arhitekture pri Univerzitetu u Rimu, a master na Univerzitetu u Torontu. Direktor je Waterloo Rome Program i takođe predaje na Facolta di Architettura Pescara u Italiji. Pignattijev arhitektonski ured ima sjediste u Rimu. Istraživački interesi: arhitektonski dizajn i urbanizam; odnos između historije i dizajna; rehabilitacija industrijskih lokacija i odnos između arhitekture i pejzaža.
Elša Turkušić Jurić
Elša Turkušić Jurić završila je Arhitektonski fakultet u Sarajevu i Escola Tecnica Superior d’Arquitectura de Barcelona. Master je završila 2010. godine, a doktorski studij 2014. Godine. Od 2007. godine radi kao viša asistentica na Katedri za arhitektonsko projektovanje na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Radila je za Aga Khan Trust for Culture fondaciju i za fondaciju Cultural Heritage Without Borders iz Švedske. Vodila je nekoliko projkata za Zavod za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo i za Institut za arhitekturu i urbanizam u Sarajevu. Autorica je i ko-autorica nekoliko eseja i naučnik članaka vezanih za istraživanje modernih arhitektonskih tendencija u kontekstu kulturnih i socijalnih dešavanja. Predstavlja Bosnu i Hercegovinu u ICOMOS Internacionalnom komitetu za nasljeđe iz 20. stoljeća i nezavisna je ekspertica za Mies vdr Rohe nagradu Evropske unije za arhitekturu.
Ana Dana Beroš već je nekoliko godina prisutna na domaćoj arhitektonskoj i kulturnoj sceni. Autorica je brojnih arhitektonskih natječajnih radova, umjetničkih projekata, izložbenih postava i publikacija te pokretačica i organizatorica nekoliko edukacijskih i participacijskih programa. Dobitnica je nekoliko veoma važnih međunarodnih priznanja, a svojim radom neprestano propituje postojeće prostorne prakse i proširuje metode arhitektonskog angažmana. S Vedranom Jukićem, Mirnom Horvat i Anom Boljar osnovala je Archisquad: Odred za arhitekturu savjesti i organizirala seriju predavanja Izvan fokusa: Arhitektura davanja. Radila je u arhitektonskom birou Dva plus, a 2009. godine osvojila posebno priznanje na Shinkenchiku natječaju u Japanu. 2012. godine bila je finalistica nagrade Weelwright koju dodjeljuje Harvard Graduate School of Design, a za projekt Intermundia, izložen u sklopu izložbe Monditalia na Venecijanskom bijenaleu arhitekture 2013.
Ivan Dorotić rođen je u Splitu 1980. godine. Nakon završene Klasične gimnazije upisuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu gdje je 2008. godine diplomirao.
Tri je godine bio urednik bloga pogledaj.to, a u proljeće 2013. godine pokreće portal o vizualnoj kulturi i umjetnosti Vizkultura, čiji je glavni urednik. Piše i pisao je za nekoliko on-line i tiskanih medija, a odnedavno je dopisnik iz Hrvatske za nizozemski arhitektonski magazin o europskoj arhitekturi A10.Kao freelance fotograf kontinuirano surađuje sa nizom domaćih arhitektonskih studija i dizajnera, a povremeno djeluje i u odnosima s javnošću za razne projekte iz sfere vizualnih umjetnosti.
Čitamo li arhitekturu, ponajprije, kao društveni konstrukt, a grad kao platformu društvenih promjena, razumjet ćemo pregovore oko granica javne i privatne sfere, kao ključne elemente u stvaranju suvremenoga građanskog društva. Polaganje prava na javni prostor, odnosno «aktivistička borba za grad», nije tek politički izbor pojedinih (mikro)zajednica društva, nego čin društvene odgovornosti svih građana u (auto)produkciji kolektivnoga i demokratskog prostora. Javni prostori grada, kao poprišta njegove heterogenosti i kompleksnosti, predstavljaju teritorije emancipacije i konflikata te su kao takvi idealni poligoni projektiranja najrazličitijih društvenih praksi - s mogućnošću radikalnih urbanih transformacija.
Iva Čukić - Ministarstvo prostora
Iva Čukić rođena je 1983. godine u Beogradu. Diplomirala je 2008. godine na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, na kojem godinu dana kasnije upisuje doktorske studije. Pored arhitekture bavi se fotografijom i dizajnom. Učestvovala je na mnogim domaćim i međunarodnim izložbama.
Saša Šimpraga je publicist i aktivist iz Zagreba. Autor je knjige Zagreb, javni prostor i osnivač volonterske platforme 1POSTOZAGRAD usmjerene na poboljšanja grada.
Boriša Mraović je istraživač u polju društvenih nauka. Diplomirao je psihologiju i magistrirao na interdisciplinarnom programu Demokratija i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi. Od 2013. godine radi u Udruženju za kulturu i umjetnost Crvena gdje se primarno bavi pitanjima upravljanja urbanim resursima. Objavio je i uredio niz tekstova, uključujući tekstove o urbanoj i društvenoj teoriji, političkoj paricipaciji i izbornom ponašanju. Kao politički aktivista, sarađuje sa različitim grupama, inicijativama i organizacijama.
*1981. Diplomirao na arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Suosnivač grupa Temp i Pulska grupa. Autor projekata rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli, Palače Nomada u Splitu i sportske luke Delfin u Puli. Od 2015. predsjednik Društva arhitekata Istre. Uređuje blog Praksa.
Ana Dana Beroš - moderatorica
U vremenu kada umjetna inteligencija, big-data i virtualno oblikuju prostor oko nas, postavlja se pitanje kako školovati, obučavati i specijalizirati arhitekte? Koja su to univerzalna, a koja specifična znanja koje je potrebno usvojiti da bi ovladali posebnom vrstom inteligencije sposobnom da se nosi s izazovima društva kojem služi? Projektiranje arhitekata silno je odgovorna i ekstremno osjetljiva djelatnost, čije metode i principi djelovanja nisu još u cijelosti prepoznate. Putem promišljanja autonomije arhitekture, preko učenja kroz istraživanje, korištenja interdisciplinarnosti u tumačenju i spoznaji različitih fenomena pa do kontinuiranog učenja kroz praksu, postavlja se pitanje koje su to nove teorije, uporišta i manifesti namijenjeni kreativnom oblikovanju prostora između neuhvatljive, teško kontrolirane stvarnosti i simulirane virtualnosti?
Tadej Glažar, arhitekt graditelj s velikim pedagoškim iskustvom, vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani.
Rođen 1964. godine u Kranju, Slovenija. Diplomirao je 1990. na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, a 1992. magistrirao na Berlage Instituteu u Amsterdamu. Izv. profesor na Fakultetu za arhitekturu u Ljubljani. Nagrade: nagrada Piranesi i Plečnikova nagrada za osnovnu školu u Kočevju, 2002,2003..; nagrada Domofin za poslovno-skladišnu kuću u Grosuplju, 2003. Važnije arhitektonske realizacije: drvena kuća na Jezerskem, 1994.; trgovina odjećom Vodeb, Ljubljana, 1996.; poslovno-skladišna kuća u Grosuplju (s Gregorc, Vehovarom, Vrhovcom), 1999. – 2001.; osnovna škola u Kočevju (s Dodd, Perovićem, Vehovarom), 1997. – 2003.
Stjepan Roš
Studij arhitekture Stjepan je završio 1968.
Stjepan je profesor emeritus na Odsijeku za dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Stjepan I Tanja Roš su učestvovali su kao tandem na više regionalnih i međunarodnih konkursa iz područja arhitekture i urbanizma, te na mnogim domaćim i međunarodnim izložbama i za svoj rad dobili niz nagrada i priznanja od kojih i Grand Prix Collegium artisticum (1989. i 1999.). Najvažniji projekti su im: Srednjoškolski centar Koprivnica, sa R. Mandić, Muzej revolucije u Ljubljani, Centar Rapca – projekat, Kamerni teatar 55 Sarajevo, Izložba Architekture, Beograd, Zagreb, Split
Stručne osvrte iz oblasti arhitekture i dizajna objavljivali su u mnogim domaćim i inostranim časopisima od kojih izdvajamo: Oris, Čip i Vijenac, Zagreb, Hrvatska.
Vedad Islambegović (1983) je arhitekta i jedan od osnivača Filter Architecture, arhitektonskog studija baziranog u Sarajevu. Također, radi na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao asistent, gdje je i radio doktorski rad. Njegovo polje istraživanja uključuje i istraživanje procesa vezanih za formiranje gradova kao i njihovo ekonmsko i socio-političko porijeklo. Trenutno je i predsjednik Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine.
Mia Roth-Čerina
Mia Roth-Čerina rođena je u Zagrebu 1974. godine. Docentica je na Katedri za arhitektonsko projektiranje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 2000. i doktorirala 2015. godine. U praksi djeluje u partnerstvu s Tončijem Čerinom s kojim je osvojila brojne nagrade na javnim arhitektonskim natječajima. Fokus projekata i istraživanja joj je arhitektura društvenog standarda i javni prostor. Uz nastavu, istraživanja i praksu, angažirana je u aktivnostima kojima je cilj podizanje kulture prostora i razvoj arhitektonske edukacije. Mentorira radionice izvan redovne nastave, a od 2010. je hrvatska predstavnica međunarodnog programa Architecture and Children u UIA.
Idis Turato - moderator